“Ova serija je baš ‘lit’, ali onaj kraj – totalno ‘cringe’.” Zvuči kao rečenica s TikToka? Možda jest. A možda je i savršen primjer kako jezik evoluira – brže nego što stignemo reći “YOLO”.
Sleng nije samo zabavan. On otkriva puno o generacijama, kulturi, društvu – i jeziku koji učimo. U ovom blogu zavirit ćemo u svijet slenga kroz vrijeme, otkriti zašto ga vrijedi poznavati i kako može obogatiti vaše učenje stranog jezika.

Što je sleng – i zašto se stalno mijenja?
Sleng je neformalni jezik koji nastaje među određenim društvenim skupinama – često mladima – i koristi se kako bi se izrazile emocije, stavovi ili pripadnost nekoj zajednici. Za razliku od standardnog jezika, sleng nije “pravilan”, ali je živ i pun karaktera.
Zašto se stalno mijenja?
Jer se mijenjaju i vrijednosti, društvene mreže, stilovi, utjecaji… Riječi koje su nekad bile “kul” danas su možda – “cringe”. A to je u redu. Jezik diše s nama.
Još malo o slengu
U čemu je razlika između slenga i kolokvijalnog jezika?
Kolokvijalni jezik je širi pojam za neformalan govor koji svi koristimo u svakodnevnim situacijama. Sleng je specifičniji – često ga koriste određene generacije ili skupine, i ima kraći “rok trajanja”.
Je li u redu koristiti sleng u poslovnoj komunikaciji?
Ovisi o kontekstu. U opuštenijim poslovnim okruženjima – može proći. No, formalni razgovori ipak zahtijevaju standardni jezik. Znati razliku je znak jezične zrelosti.
Kako mogu naučiti engleski sleng?
Kroz izlaganje različitim sadržajima! Gledajte serije, slušajte glazbu, pratite memeove – a najbolje je da uz to imate mentora koji će vam objasniti kontekst, što upravo radimo u Angli.
Postoji li sleng koji se više ne koristi?
Apsolutno. Jezik se stalno mijenja – ono što je jučer bilo “fora”, danas je možda “cringe”. Upravo zato je poznavanje trenutnog jezika važno za tečnost.
Sleng po generacijama: Od baby boomera do generacije Z
Baby boomeri (rođeni između 1946. i 1964.)
- “frajla”, “šminker”, “štos”, “dečko s manirima”
- Engleski sleng: groovy, far out, cool cat
Generacija X (1965. – 1980.)
- “fora”, “skužaj”, “bed”, “fakat”
- Engleski sleng: dude, whatever, totally, awesome
Millennialsi (1981. – 1996.)
- “LOL”, “ajme meni”, “ful dobro”, “brate”
- Engleski sleng: LOL, YOLO, chill, epic, fail
Gen Z (1997. – danas)
- “sus” (sumnjiv), “bet” (sigurno), “slay” (briljantno), “rizz” (šarm), “delulu” (život u zabludi)
- Engleski sleng: no cap, it’s giving, vibe check, skibidi
I tako se iz “kul” rodilo “lit”, a “fora” je postala “based”. Sleng je odraz trenutka u kojem živimo – i savršen alat za razumijevanje generacijskih razlika.

Kako sleng utječe na učenje jezika?
Ako učite jezik samo iz udžbenika, postoji šansa da progovorite – ali zvučite kao da ste doletjeli iz prošlog stoljeća.
Upoznavanje sa slengom:
- Pomaže vam razumjeti filmove, serije, pjesme i memeove
- Povezuje vas s kulturom i kontekstom jezika
- Čini vaš govor prirodnijim i opuštenijim
- Daje osjećaj pripadnosti i sigurnosti u razgovoru s izvornim govornicima
Sleng nije “nevažan dodatak” – on je začin koji daje život jeziku!
Trebamo li učiti sleng u školama stranih jezika?
Ne trebate – ali želite.
U Angli često uvodimo aktualne izraze u konverzacijske lekcije. Ne zato da biste mogli “parirati TikToku”, nego zato što:
- naši polaznici žele govoriti kao stvarni ljudi, a ne roboti iz priručnika
- sleng potiče razgovor i spontanost
- konteksti iz svakodnevice (film, glazba, društvene mreže) čine lekcije zabavnijima i relevantnijima
Primjer s nastave? U jednoj konverzacijskoj grupi smo pričali o likovima iz serije “Stranger Things” – i svi su se oduševili kad smo “preveli” što znači da je netko “goat” (greatest of all time) i kad su shvatili da “vibe check” nije test u školi.

Sleng je živ, zabavan – i koristan!
Sleng nije rezerviran samo za klince. On je način da bolje razumijete jezik, kulturu i one koji ga govore. Kroz sleng otkrivamo kako se ljudi izražavaju, što im je važno i kako komuniciraju u stvarnom životu. Ako želite učiti jezik na način koji je autentičan, prirodan i blizak stvarnom govoru – naši konverzacijski programi su stvoreni za vas.
Zašto ne biste progovorili kao pravi govornik, s dozom samopouzdanja i – slenga?
Sanja Jakovac, prof.