Ovisno koga pitate, odgovor na pitanje „koje su prednosti učenja stranog jezika?“ bit će različit. Od profesora koji tvrde da učenje stranog jezika sprječava razvoj Alzheimera do laika koji tvrde da učenje stranog jezika nije potrebno u svijetu u kojem postoji Google Translate, svatko ima svoju ideju o tome što se događa s našim mozgom kada se odlučimo baciti na učenje još jednog jezika.
Znanje stranog jezika uvelike povećava mogućnost zapošljavanja. U današnjem globaliziranom svijetu u većini profesija na jedan ili drugi način stupate u kontakt s osobama ili tvrtkama s različitim materinjim jezikom. Radilo se o jednostavnom pozdravu na njemačkom ili pak vođenju sastanka na francuskom, znanje stranog jezika uvelike poboljšava vjerojatnost zapošljavanja kao i učinkovitost na poslu. Znanje stranog jezika također otvara vrata kulture te zemlje te vam omogućava lakše stupanje u kontakt s novim individualcima te njihovim jedinstvenim stajalištima.
Znanje stranog jezika olakšava učenja dodatnih jezika. Većina aktivnosti u ovom svijetu postaje lakša svaki put kada ju moramo napraviti iznova te učenje jezika nije iznimka. Jezici se međusobno zasigurno razlikuju, neki više nego drugi, no svi su jezici sagrađeni po istom principu. Gotovo svi jezici imaju pomoćne glagole, jedninu i množinu, nešto što za vašu napast mora biti nepravilno ili iznimka… 🙂 Međutim, kada jednom spoznate važnost takvih elemenata pri učenju drugog jezika, unaprijed ćete iste te elemente tražiti kod trećeg ili pak četvrtog jezika. Zanimljivo je i primijetiti da znanje drugog jezika ne utječe samo na treći ili četvrti, već isto tako poboljšava znanje našeg materinjeg jezika. Dok učite jezik, automatski bilježite razlike između materinjeg i stranog jezika, spoznajete nove konstrukcije te proširujete vokabular vlastitog jezika.
Znanje stranog jezika jača mozak. Vratimo se na pitanje s početka – „što se zaista događa s našim mozgom kod učenja stranih jezika?“ Ne, to što ste naučili tri nepravilna glagola na engleskom ne znači da ste sigurni od Alzheimera, ali je znanstveno dokazano da se simptomi Alzheimerove bolesti pojavljuju čak do četiri i pol godine kasnije kod dvojezičnih pacijenata u usporedbi s jednojezičnim. Ako vam je jedina referenca na crveno voće kojeg se doktori boje jabuka, a ne jabuka, an apple i ein Apfel, ima smisla da je jedan trag pamćenja lakše uništiti nego tri. Ljudi koji znaju više od jednog jezika također pokazuju bolje rezultate na zadacima koji zahtijevaju veću količinu koncentracije te uspješnije rješavaju probleme koji zahtijevaju kreativna rješenja.
Nevezano počnete li učiti jezik radi posla, drugih ljudi ili samo kako biste održali mozak snažnim – jedno je sigurno: Učenje novog jezika uvijek je prednost, a nikad nedostatak.
Franko Jagorinec